среда, 14. јануар 2026.

 


Prevodi i posthumna izdanja Milorada Pavića

Milorad Pavić (1929–2009) je jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca čija dela imaju trajnu međunarodnu recepciju. Posebno je poznat po romanu Hazarski rečnik, koji je postao globalni fenomen zbog svoje inovativne strukture i narativnih mogućnosti.


Prevodi na svetske jezike

Pavićeva dela su prevedena na 40 jezika, uključujući najraširenije jezike poput, engleskog, ruskog,francuskog, nemačkog, španskog i italijanskog, skandinavskih i istočnoevropskih jezika,  kao i azijske i manje zastupljene jezike poput kineskog, japanskog, korejskog, persijskog, tamilskog i drugih.
Ukupan broj nezavisnih prevoda u obliku zasebnih knjiga prelazi 400 izdanje širom sveta — što uključuje različite romane, zbirke priča i posebna izdanja.

Pavićeva dela nisu samo prevedena u klasičnim knjigama, već su se pojavila i kao digitalna izdanja i različite adaptacije (pozorište, opera), što dodatno potvrđuje trajanje njegove prisutnosti u međunarodnoj kulturi.

Ovaj podatak pokazuje ne samo obim prevodnih izdanja, već i dubok uticaj Pavićevog književnog rada na različite književne kulture.


Posthumna izdanja (2009–2025)

Nakon Pavićeve smrti 2009. godine, njegova književnost je ostala živa kroz kontinuirana izdanja i prevode. Tokom perioda od 2009. do 2025. objavljeno je preko 200 posthumna izdanja njegovih dela u zemlji i inostranstvu. Ova izdanja uključuju:

  • nova štampana izdanja i reizdanja romana i zbirki priča
  • prevode na različite jezike
  • elektronska i audio izdanja i posebne bibliografske edicije.

    Posthumna svetska priznanja: 

  • Hazarski rečnik koji je u Kini proglašen knjigom godine 2014.
  • Francusko luksuzno reizdanje Hazarskog rečnika koja je 2016. nagrađena posebnim priznanjem Noć knjige.

Stranica sa posthumanim izdanjima na srpskom delu sajta khazars.com sadrži kompletnu evidenciju tih izdanja, pružajući pregled ne samo naslova već i bibliografskih podataka važnih za recepciju Pavićeve knjige nakon njegove smrti.


Doprinos očuvanju i promociji Pavićeve književnosti

Bez ikakve sujete mogu da kažem da sam bila aktivni čuvar međunarodnog života Pavićevih knjiga posle 2009. Jedan od stubova koji su pomogli srpskoj književnosti da i dalje prelazi geografske i jezičke granice.

Posle Miloradove smrti, nastavila sam da radim na očuvanju i promociji njegovog međunarodnog književnog nasleđa. Moja uloga je obuhvatala ključne aktivnosti u vezi sa posthumnim izdanjima i prevodima, kao što su:

  • koordinacija sa prevodiocima i izdavačima u zemlji i inostranstvu
  • nadzor uredničkog procesa i produkcije prevodnih izdanja
  • logistička i pravna podrška u realizaciji izdanja
  • iniciranje i podržavanje objavljivanja novih verzija i adaptacija.

Zahvaljujući mojoj posvećenosti, Pavićeva dela su ostala prisutna i dostupna novim generacijama čitalaca širom sveta i u Srbiji. Proširala sam broj prevoda u zemljama koje nisu bile prisutne za njegovog života. Doprinela sam da Pavićev književni glas nastavi da se čuje i širom sveta, ne samo kao istorijski već i kao živi književni fenomen.

Sarađivala sam  sa studentima, doktorantima, amaterskim eksperimentalnim grupama, primenjenim I likovnim umetnicima, novinarima, TV I filmskim ekipama, posetiocima sa svih strana sveta; uređujem trojezični sajt www.khazars.com. Starateljka sam nad Legatom Milorada Pavića u Beogradu. Istovremeno pišem i izdajem svoje knjige u Srbiji, ali i u svetu…

 


Zaključak

Prevodi Pavićevih dela i njihova posthumna izdanja potvrđuju trajnu globalnu važnost njegovog rada. Uz impresivan broj od preko 400 prevoda na 40 jezika i više od 200 posthumnih izdanja, njegovo delo i dalje privlači pažnju čitalaca, učenika i istraživača međunarodne književnosti.

Aktivno sam radila na tome da glas jednog od naših najznačajnijih pisaca ostane živ, ne samo u originalu, nego i u mnogim kulturama širom sveta.

Pavić je svetsku klasik, a u Srbiji posle smrti, od koje je prošlo 16 godina, nije adekvatno prezentiran. Spomenik na Tašmajdanu mu je postavio Azerbejdžan, spomen-bista na kući u kojoj je živeo uz velike muke stavila je Rusija. Jedini “trag” u rodnoj zemlji je biblioteka sa njegovim imenom na novosadskom Filozofskom fakultetu, gde je bio profesor i jedno vreme dekan. A Milorad Pavić se rodio i preminuo u Beogradu.

Ne postoji nagrada sa njegovim imenom, nijedna škola, knjižara ili bibiloteka u Srbiji ne nosi njegovo ime; nema nikakvog književnog panela, edicije koji bi povremeno podsećala da je Srbija imala i ima Milorada Pavića. U srpskim pozorištima posthumno su izvedene dve amaterske predstave, (balet u Narodnom pozorištu po motivima Hazarskog rečnika – izveli su Slovenci!), dok ih je u tom period bukvalno širom sveta bilo 10!

U Beogradu jedna zabačena uličica na periferiji nosi njegovo ime.

Ko je ovde lud?

***

Izgleda da je strašno biti rođen u Beogradu. Onda nemaš zavičaj koji ćete se sećati i ceniti. 

понедељак, 12. јануар 2026.

 

 

DODATAK TEKSTU O TAMNOJ MATERIJI ILI PRIČA O DEVETOM NEBU

Na devetom nebu sam!

A to znači: biti presrećan, u stanju euforije, zanosa, zaljubljenosti ili unutrašnjeg uzleta.

Ali, u staroj astrologiji deveti oblak (engl. Cloud Nine) je bio:

  • najviši sloj neba
  • mesto gde se dešavaju najređi i najčistiji fenomeni

Simbolički:  vrhunac neba, nešto iznad svakodnevice.

Astronomi su ga prvi put registrovali kao grešku u merenju.
Bio je suviše svetao da bi bio gas,
a suviše tih da bi bio zvezda.

Lebdeo je između dve spiralne galaksije,
na mestu gde matematika prestaje da važi.

Nazvali su ga Oblak 9, ili DEVETO NEBO

Nije se širio.
Nije se sažimao.

***

I odjednom u Nedeljniku od 11. januara 2026. pročitam sledeći tekst: 

Identifikovan „Oblak-9” koji bi mogao da otkrije najveću tajnu univerzuma

Astronomi su identifikovali neobičan nebeski objekat, nazvan „Oblak-9“, koji bi mogao da pruži novi uvid u tamnu materiju — jednu od najvećih misterija savremene kosmologije. Reč je o zagonetnom gasnom oblaku bez zvezda, za koji naučnici veruju da je gotovo u potpunosti oblikovan prisustvom tamne materije.

Tamna materija je nevidljiva supstanca koja ne emituje svetlost, ali ima presudnu ulogu u oblikovanju svemira. Smatra se da čini oko 85 odsto ukupne materije u kosmosu, a njeno postojanje može se zaključiti jedino na osnovu gravitacionih efekata koje ima na vidljivu materiju.

„Neuspela galaksija“

Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Astrophysical Journal Letters, Oblak-9 bi mogao da predstavlja ostatak procesa formiranja galaksija iz ranih faza razvoja svemira — svojevrsnu „neuspelu galaksiju“ koja nikada nije uspela da započne formiranje zvezda, piše CNN.

„Ovaj oblak je prozor u mračni svemir“, izjavio je Endru Foks, astronom sa Instituta za svemirske teleskope u Baltimoru i jedan od autora studije. „Iako znamo da većinu mase u svemiru čini tamna materija, izuzetno ju je teško proučavati jer ne emituje svetlost. Oblak-9 nam pruža redak pogled na objekat kojim ona dominira.“

Teorije nastanka galaksija predviđaju da je za početak formiranja zvezda neophodna minimalna količina tamne materije. Oblak-9, međutim, izgleda da se nalazi tik ispod tog praga. Ima dovoljno mase da zadrži gas, ali ne i dovoljno da taj gas kolabira i započne proces rađanja zvezda.

Sferičan oblik

Odsustvo zvezda potvrđeno je posmatranjima pomoću Svemirskog teleskopa Habl. Upravo taj podatak čini Oblak-9 izuzetno zanimljivim, jer ukazuje na to da se radi o objektu koji je ostao zamrznut u ranom stadijumu kosmičkog razvoja.

„Ovo je priča o neuspešnoj galaksiji“, rekao je Alehandro Benitez-Ljambaj, koautor studije i astrofizičar sa Univerziteta Milano-Bikoka. „U nauci često više učimo iz onoga što nije uspelo nego iz onoga što jeste. U ovom slučaju, odsustvo zvezda govori da smo pronašli primordijalni gradivni blok galaksije koja se nikada nije razvila.“

Oblak-9 otkriven je pre tri godine tokom radio-istraživanja vodonika u okolini spiralne galaksije M94, koje je sprovedeno pomoću kineskog teleskopa FAST. Naknadna posmatranja obavljena su teleskopima Grin Benk i Very Large Array, dok su Hablovi podaci potvrdili njegovu bezvezdanu prirodu.

Na prvi pogled, ovaj objekat mogao je biti pomešan sa veoma bleđom patuljastom galaksijom. Ipak, za razliku od sličnih objekata, Oblak-9 ima kompaktan i gotovo sferičan oblik, što ga dodatno izdvaja.

Izuzetno retki objekti

Njegovo jezgro, sastavljeno od neutralnog vodonika, prostire se na prečniku od oko 4.900 svetlosnih godina. Masa gasa u oblaku iznosi približno milion Sunčevih masa, dok procene ukazuju da se u njemu nalazi čak oko pet milijardi Sunčevih masa tamne materije.

„Neutralni vodonik koji vidimo nema dovoljno mase da bi oblak ostao stabilan“, objašnjava dr Rejčel Biton sa Instituta za svemirske teleskope. „Mora postojati halo tamne materije koji ga gravitaciono drži na okupu i deluje kao nevidljiva potporna struktura.“

Prema njenim rečima, Oblak-9 se trenutno nalazi u izuzetno retkom stanju ravnoteže. Ima taman dovoljno mase da zadrži gas, ali ne i dovoljno da pokrene formiranje zvezda, što objašnjava zašto su ovakvi objekti izuzetno retki u lokalnom svemiru.

Naučnici ne isključuju mogućnost da se Oblak-9 u budućnosti ipak razvije u galaksiju, ukoliko prikupi dodatnu masu. U tom slučaju, gas bi se urušio i fragmentisao, što bi dovelo do nastanka zvezda. Drugi scenario podrazumeva gubitak mase, naročito ako se oblak približi galaksiji M94, gde bi gravitacione sile mogle da mu „ogule“ gas i dovedu do njegovog nestanka.

Tajne nastanka svemira

Dalja posmatranja visoke rezolucije mogla bi da pruže uvid u unutrašnju strukturu Oblaka-9 i količinu tamne materije u njegovom jezgru. Takvi podaci pomogli bi naučnicima da isključe pojedine teorije o prirodi tamne materije i bolje razumeju njenu ulogu u nastanku svemira.

Iako su pojedini astronomi pozvali na oprez i istakli da ne treba prerano donositi zaključke, većina se slaže da je Oblak-9 izuzetno vredan objekat za buduća istraživanja. Bez obzira na to da li je reč o pravom reliktu tamne materije ili o neobičnom gasnom oblaku, on predstavlja važan korak ka razumevanju skrivenih struktura kosmosa.

(Izvor https://www.nedeljnik.rs/identifikovan-oblak-9-koji-bi-mogao-da-otkrije-najvecu-tajnu-univerzuma/)

***

Disao je.

Unutar njega nisu postojale čestice,
nego sećanja.
Svaka svetlosna tačka bila je uspomena
nekoga ko je voleo.

Kad teleskopi uđu u njegovu izmaglicu,
počinju da prikazuju slike koje nisu iz kosmosa
nego iz prošlosti posmatrača.

Jedan astronom video je svoju majku
kako mu namešta šal.
Drugi je video ženu koju je izgubio
u ratu koji se nikada nije završio.

Shvatila sam:
Oblak 9 nije materija.
To je rezervoar misli
koje univerzum odbija da zaboravi.

Zato ne kolabira u zvezdu.
Zato ne nestaje.

On postoji da bi svet imao
mesto gde tuga ne mora da postane praznina.

U kosmološkim mapama danas piše:

OBLAK 9 – oblast u kojoj mrtvi i živi još uvek imaju zajedničku gravitaciju.

CRTICA 

U Srba sva sećanja počinje danas, u relativno skoroj savremenosti, samo je pamćenje na poraz u Kosovskom boju večan. Slavimo smrt a ne život. Poraz a ne pobedu!

Ma, nas Srbe treba genetski okaditi! 

уторак, 6. јануар 2026.

 OPOMENA PRED ISKLJUČENJE IZ CIVILIZACIJE

 Klip zvuči kao da slušate propovednika u nekom antičkom hramu.


Vinčenco De Luka (Vincenzo De Luca) (Ruvo del Monte, 8. maj 1949) je italijanski političar  predsednik regiona Kampanija.

 De Luka je često opisivan kao političar preteranog tona i postao je poznat po nekim svojim kontroverznim izjavama. Nadimak mu je „ šerif “ zbog svog stila vladavine i otvorenog i impulsivnog načina izražavanja  

(Izvor: https://it-wikipedia-org.translate.goog/wiki/Vincenzo_De_Luca?_x_tr_sl=it&_x_tr_tl=sr&_x_tr_hl=sr&_x_tr_pto=sc)

Mislim da su svi drugi šerifi - mediji i političari, a da je ovaj čovak neko ko samo izgovara jasno i glasno strašnu istinu! 

O Božiću, 7. januara 2026.

Претражи овај блог

  Prevodi i posthumna izdanja Milorada Pavića Milorad Pavić (1929–2009) je jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca čija dela ...